Kad osjetljivost traje predugo: signali koje ne treba ignorirati

Povremena osjetljivost zubi, primjerice prilikom konzumacije hladnog napitka, uobičajena je pojava. Međutim, ako se osjetljivost javlja redovito, traje dulje vrijeme ili se pogoršava, može biti znak da je vrijeme za stručnu procjenu.

Stručno mišljenje može pomoći u otkrivanju uzroka – je li riječ o povučenom zubnom mesu, istrošenoj caklini, pukotini na zubu ili nečemu drugome. Također se mogu dobiti preporuke za daljnju njegu i odgovarajuće proizvode za svakodnevnu upotrebu.

Pravovremeno obraćanje pozornosti na promjene u usnoj šupljini pomaže u očuvanju dugoročnog zdravlja zubi i sprječava daljnje komplikacije. Iako je osjetljivost često privremena i bezopasna, nije ju preporučljivo zanemariti ako postane svakodnevna pojava.

Što jedemo – osjećamo na zubima: prehrambene navike i osjetljivost

Prehrana ima velik utjecaj na stanje naših zubi, a neke namirnice mogu doprinijeti razvoju osjetljivosti. Kisela hrana – poput citrusa, rajčica ili gaziranih napitaka – može s vremenom nagristi caklinu. Kada se caklina stanji, dentin postaje izložen i osjetljiv.

Također, iznenadne temperaturne razlike (npr. naizmjenično konzumiranje tople kave i hladnog sladoleda) mogu izazvati neugodan osjećaj kod onih koji već imaju pojačanu osjetljivost.

Za očuvanje udobnosti, preporučuje se ograničiti unos izrazito kiselih ili vrlo vrućih/hladnih jela. Također je korisno ne četkati zube odmah nakon konzumacije kisele hrane – bolje je pričekati barem 30 minuta, kako bi se caklina stabilizirala.

Nježno, ali učinkovito: kako svakodnevna njega čuva zube od osjetljivosti

Dobra oralna higijena nije samo važna za zdravlje zubi i desni, već i za sprječavanje neugodnog osjećaja osjetljivosti. Korištenje pravilne tehnike četkanja – kružnim, nježnim pokretima bez jakog pritiska – pomaže očuvati caklinu i sprječava povlačenje zubnog mesa.

Odabir paste za zube također igra važnu ulogu. Na tržištu postoje paste posebno formulirane za osjetljive zube, koje sadrže sastojke poput kalijevog nitrata ili stannous fluorida, koji mogu pomoći u zaštiti dentinskih kanalića.

Osim pranja zubi dva puta dnevno, preporučuje se i korištenje zubnog konca ili interdentalnih četkica za čišćenje između zubi. Redovita oralna higijena održava cijelu usnu šupljinu zdravom i smanjuje rizik od faktora koji mogu dovesti do pojačane osjetljivosti.

Navike koje (ne)primjetno utječu na osjetljivost vaših zuba

Na prvi pogled, osjetljivost zubi može se pojaviti iznenada, no iza nje često stoje svakodnevne navike koje s vremenom oštećuju zaštitne slojeve zuba. Jedan od najčešćih čimbenika je preteško četkanje ili korištenje pretvrde četkice, što može istanjiti caklinu i povući zubno meso.

Također, kisela hrana i pića (poput gaziranih sokova, citrusa ili vinskog octa) mogu s vremenom nagristi caklinu i učiniti zube ranjivijima. Čak i pretjerano izbjeljivanje zubi ili brušenje zubi zbog stresa (bruksizam) mogu doprinijeti osjetljivosti.

Razumijevanje vlastitih navika prvi je korak prema očuvanju zubne udobnosti. Neki jednostavni koraci, poput korištenja nježnije četkice i izbjegavanja ekstremnih temperatura u hrani, mogu napraviti veliku razliku.

Zašto nas zubi zabole na hladno ili slatko? Razumijevanje osjetljivosti

Osjetljivost zubi, poznata i kao dentinska preosjetljivost, nije rijetka pojava i može zahvatiti ljude svih dobnih skupina. Karakterizira ju kratkotrajna, ali intenzivna nelagoda koja se javlja kada zub dođe u kontakt s hladnim, toplim, slatkim ili kiselim podražajima. Ponekad se javlja i pri četkanju zubi ili udisanju hladnog zraka.

Najčešće se osjetljivost javlja kada se iz bilo kojeg razloga otkrije dentin – sloj ispod cakline. Dentin sadrži sitne kanaliće koji vode do živčanih završetaka unutar zuba. Kada se ti kanalići otvore, živci mogu reagirati na vanjske podražaje – što izaziva bol.

Važno je znati da povremena osjetljivost nije nužno razlog za zabrinutost, ali ako se pojava ponavlja ili pogoršava, korisno je razmisliti o svojim navikama i, po potrebi, potražiti savjet stručnjaka.